Visina porodične penzije zavisi od visine penzije koju je preminuli član porodice primao ili koju bi primao, kao i od broja lica kojima se ona dodeljuje. Svakom članu porodice koji ostvaruje pravo na porodičnu penziju isplaćuje se određeni procenat od ukupne visine porodične penzije.
Porodična penzija određuje se od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u času smrti, odnosno od penzije koju je korisnik primao u času smrti. Procenat se utvrđuje prema broju članova porodice koji imaju pravo na tu penziju, i to:
- ako penzija pripada samo članovima uže porodice ili samo članovima šire porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, određuje se u sledećim procentima:
- za jednog člana 70%;
- za dva člana 80%;
- za tri člana 90%;
- za četiri člana ili više članova 100%.
Recimo, ukoliko je umrli supružnik primao starosnu penziju u iznosu od 75.000 dinara, supruga će, uz ispunjenje ostalih uslova, primati porodičnu penziju u iznosu od 52.500 dinara pod uslovom da je ona jedina koja ostvaruje pravo na porodičnu penziju. Ako porodičnu penziju primaju supruga i dvoje dece, zajedno bi u pomenutom slučaju primali 67.500 dinara, odnosno svako po 22.500 dinara.
Ukoliko četiri ili više članova uže porodice ostvaruju pravo na porodičnu penziju, članovi šire porodice neće moći da ostvare ovo pravo.
Ako penzija pripada i članovima uže porodice i članovima šire porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, članovima uže porodice određuje se porodična penzija prema gore navedenim pravilima, a članovima šire porodice pripada ostatak do iznosa starosne, prevremene starosne penzije ili invalidske penzije.
Porodična penzija umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, određuje se kao jedna porodična penzija u visini koja pripada jednom članu porodice i deli se u jednakim iznosima. Koliki iznos porodične penzije će primati članovi porodice zavisi od broja lica koja ostvaruju ovo pravo.
Recimo, ukoliko porodičnu penziju nasleđuje dvoje dece preminulog roditelja, ostvariće 80 procenata penzije koju je on primao u trenutku smrti. Ukoliko su iza preminulog ostali i njegovi majka i otac, oni će imati pravo na preostalih 20 procenata penzije, razume se, uz ispunjenje ostalih uslova.
Iznos porodične penzije će dostići punu penziju koju je preminuli primao jedino u slučaju da se deli na četiri ili više članova porodice.
Napomena: kako smo videli, supružnik, odnosno vanbračni partner profesionalnog vojnog lica koje je poginulo za vreme dejstava, prema propisima o Vojsci Srbije, pravo na porodičnu penziju stiče bez obzira na navršene godine života pod uslovom da nije ponovo sklopio brak. Za tog supružnika Zakon pravi izuzetak, pa propisuje da mu se porodična penzija određuje u iznosu od 100% penzije koja bi osiguraniku pripadala u času smrti.
Vrlo je važno da prvostepeni organ, odnosno PIO fond, pravilno utvrdi koji su to članovi porodice kojima pripada pravo na porodičnu penziju i koliko ona iznosi za svakog od njih. U presudi 14 U 671/18 Upravni sud nalazi „da se tužbom osnovano ukazuje da je osporenim rešenjem tuženog povređen zakon na štetu tužilje. Naime, tuženi organ je u osporenom rešenju ocenio da je pravilno postupio prvostepeni organ kada je ožalbenim rešenjem od 28. 9. 2017. godine AA, korisniku prava na porodičnu penziju, utvrdio više isplaćeni iznos penzije u visini od 32.431,51 dinar za period od 15. 9. 2007. godine do 15. 5. 2016. godine, a po nalaženju ovog suda, ovakav zaključak tuženog se ne može prihvatiti kao pravilan i na zakonu zasnovan. Ovo stoga što je prvostepeni organ pogrešno smatrao tužilju korisnikom porodične penzije, odnosno nije valjano utvrdio identitet korisnika prava na porodičnu penziju, pa razlozi dati u obrazloženju ožalbenog rešenja ne odgovaraju stanju u spisima predmeta. Naime, iz spisa predmeta i obrazloženja osporenog rešenja proizlazi da su korisnici porodične penzije deca BB i VV, kojima je pravo na porodičnu penziju priznato rešenjem od 19. 10. 2007. godine, dok iz dispozitiva prvostepenog rešenja proizlazi da je korisnik prava na porodičnu penziju njihova majka, AA, čime je prvostepeni organ ožalbenim rešenjem povredio odredbu člana 141, stav 4 Zakona o opštem upravnom postupku.”
Bez obzira na to koliko članova porodice ostvaruje ovo pravo, ukupan iznos porodične penzije ne može preći najviši iznos starosne, prevremene starosne penzije ili invalidske penzije.
Ukoliko se porodična penzija izvodi iz penzije koju ju penzioner već primao u momentu smrti, PIO fond u postupku odlučivanja o pravu na porodičnu penziju članova porodice ne može menjati iznos te penzije niti menjati penzijski osnov.
Prema pravnom stavu utvrđenom na 100. Sednici svih sudija Upravnog suda, održanoj dana 8. 3. 2021. godine, „penzijski osnov za obračun i utvrđivanje porodične penzije predstavlja onaj iznos koji je utvrđen pravnosnažnim rešenjem kojim je priznato pravo na penziju umrlom korisniku koja mu je pripadala u času smrti i da se taj iznos naknadno ne može menjati, odnosno da se ne može ponovo utvrđivati u postupku priznavanja prava na porodičnu penziju […]. Takvo pravo, međutim, ne pripada organu da u drugom, posebnom postupku – postupku priznavanja prava na porodičnu penziju – menja penzijski osnov utvrđen u postupku priznavanja prava na penziju umrlom korisniku.“
Napomena: ukoliko je član porodice koji ispunjava uslove za porodičnu penziju i sâm penzioner, ima mogućnost izbora – da li da nastavi da prima svoju penziju ili da podnese zahtev za porodičnu penziju. Ne postoji mogućnost da član porodice koji već ostvaruje pravo na penziju kumulira ova dva prava, moraće da bira – ili lična penzija ili porodična penzija. Takođe, ne postoji mogućnost kumuliranja staža za dva različita lica. Ukoliko, recimo, jednom od supružnika fali par godina staža, on neće moći da pridoda staž preminulog partnera i na taj način poveže dva staža ili doda svoj staž na porodičnu penziju koju ostvaruje kako bi njen iznos bio viši. Za svakog osiguranika posmatra se njegov staž osiguranja.
Sudska praksa Upravnog suda potvrđuje mogućnost izbora člana porodice koji ostvaruje pravo na porodičnu penziju, te Sud u presudi 9 U. 14192/20 konstatuje da „činjenica da član porodice ili korisnik vojne penzije može koristiti samo jednu penziju po sopstvenom izboru govori suprotno od tvrdnje prvostepenog organa da korisnik uvek može optirati, da u tome nema ograničenja, samo ne može nikada koristiti istovremeno obe penzije, a da se nijednom rečju ne govori da se optira samo jednom, već se govori o korišćenju samo jedne penzije, a da tužilja nikada nije stekla pravo na dve penzije i nikada nije optirala, jer je penzija bila priznata samo njenoj maloletnoj deci“.