Koliko dugo se čuvaju podaci zakonito prikupljeni prisluškivanjem?

Sudbina podataka zakonito prikupljenih prisluškivanjem zavisi od toga da li se ti podaci na kraju koriste u svrhe kojima je prisluškivanje bilo namenjeno. Podaci koji nisu potvrdili osnov sumnje zbog kojih se sprovodilo prisluškivanje nisu više po - trebni ni za krivični postupak (vidi iznad) ni za zaštitu nacio - nalne bezbednosti, te se uništavaju.

 

Podaci do kojih policija ili vojna policija dođu prisluškivanjem radi hvatanja i privođenja lica ne mogu se koristiti u krivičnom postupku i uništavaju se po okončanju potrage. Uništava ih nadležni sudija i o tome sačinjava zapisnik.

 

Podaci koji se koriste u krivičnom postupku deo su spisa kri - vičnih predmeta koje čuva nadležni sud. Završeni predmeti se čuvaju u pisarnici suda najduže dve godine, a onda se premeštaju u arhivu, koja se nalazi u posebnoj prostoriji pisarnice. Koliko dugo se čuvaju arhivirani predmeti zavisi od ishoda krivičnog postupka – da li je okrivljeni osuđen i kakva mu je kazna izrečena. Za zatvorske kazne preko 10 godina – predmet se čuva u arhivi 30 godina po okončanju postupka; za kazne od 3 do 10 godina zatvora – predmeti se čuvaju 20 godina; za kazne do 3 godine – 10 godina. Većina ostalih krivičnih spisa se čuva u sudu deset godina. Po isteku roka, ovi spisi se izdvajaju iz arhive kako bi se uništili ili predali nadležnom arhivu. Nadležnom arhivu se, međutim, ne predaju spisi iz krivičnih predmeta u kojima je izrečena kazna zatvora duža od trideset godina.

 

Policija trajno čuva podatke koje je prikupila tokom krivične istrage.

 

Manje je jasno koliko dugo službe bezbednosti čuvaju podatke prikupljene prisluškivanjem koji su iskorišćeni za zaštitu nacionalne bezbednosti. Njihove procedure su uređene podzakonskim aktima koji nisu javno dostupni. BIA je obznanila da povremeno briše nepotrebne podatke kako bi rasteretila svoju bazu ili zarad brisanja pojedinih lica iz evidencija.

Prijavite se

Pretraga